Biovrt

Inspiracija za ovaj projekt nastala je nakon što je biovrtlarica Trudi Boršoš u Regionalnom centru kompetentnosti Panonika održala dvije zanimljive radionice. Tada je govorila o konceptu biovrta i suživota s prirodom, potkrijepivši sve primjerima te biljkama iz vlastitoga biovrta koji se nalazi u Vidovcima. Gospođa Boršoš, rođena Švicarka, pohađala je brojne edukacije iz područja biovrtlarstva u zemlji i inozemstvu.

Cilj ovog projekta je podučiti učenike životu u skladu s prirodom, naučiti ih kako čuvati biološku raznolikost, osvijestiti ih o važnosti njihove uloge u prirodi te kako čuvati naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije.

Na održavanju biovrta rade učenice i učenici poljoprivrednih zanimanja uz koordinaciju nastavnica i nastavnika koji vode praktičnu nastavu, te vježbe iz stručnih predmeta, posebno predmeta ekološka poljoprivreda i održivi razvoj.  U kreiranju  biovrta aktivno sudjeluje i gospođa Trudi Boršoš.

U prvoj  fazi uspostave biovrta odrađeno je  rahljenja tla specijalnim vilama koje ne okreću tlo kako bi sačuvali organsku tvar i faunu u tlu. Tlo smo prvo posipali ljuskama jaja koje pospješuju kalcifikaciju tla, zatim korama banana, talogom kave, ugljenom koji apsorbira toksine iz tla pa čak i ostatcima kose koja se dodaje zbog keratina i odbijanja divljači jer u ekološkoj poljoprivredi sve tvari djeluju po principu odbijanja, a ne ubijanja.

Idući korak bio nam je  stavljanje malča od lista breze i vrbe jer navedene biljke sadrže stimulatore rasta te čišćenje površine od korova. Korov nismo bacali nego smo ga  stavljali na rub gredica kao zaštitu i malč.

U biovrtu smo tijekom 2023. godine uzgajali različite povrtne kulture (salatu, krumpir, kineski kupus, kelj pupčar, crveni kupus, rotkvicu, grašak šecerac, krastavce, luk, korabu, ciklu,  rajčice, grah, bob, patlidžan, tikvice, bundeve, lubenice, kukuruz šečerac, batat i mnoge druge), te začinske i ljekovite biljke. Ove posljednje su nam posebno važne jer svojim mirisom tjeraju ili zbunjuju štetne kukce. Npr. uz svaku rajčicu posadili smo po tri bosiljka. Na jednoj gredici uzgajali smo samo jednu vrstu, a na drugima više njih kako bi učenici uočili razlike, prednosti i nedostatke ovog načina uzgoja. Napravili smo i malo uzgajalište glista kako bi sami proizvodili organsko gnojivo,

Cilj nam je nastaviti  ekološki uzgoj povrća, poboljšati   suradnju s gospođom Trudi Boršoš te kod učenika razvijati svijest o razvoju ekološke poljoprivrede koja je budućnost svijeta.