Školsko gospodarstvo
Školski park
Ratarnički park u našem gradu najljepši je i biljnim vrstama najbogatiji park, prostor u kojem učimo, uživamo, prostor u kojem se možemo dokazati budućnosti po onome što smo od kulturnog naslijeđa sačuvali i po onome što smo dodali vremenu u kojem živimo.
Park treba čuvati i za sljedeće naraštaje koji dolaze jer park nije samo biljno- dendrološka baština, nego i povijesno i kulturno blago koje svjedoči o dugogodišnjem kulturnom kontinuitetu.
Podizanje parka počinje paralelno s gradnjom škole, pod utjecajem već razvijenih vlastelinskih vrtova oko dvoraca i kurija požeške kotline i velikih vrtova Slavonije iz kraja 18. i 19. stoljeća, te kao takav čini vrijednu kulturnu baštinu i bogatu dendrološku kolekciju. U tom razdoblju i nešto kasnije nastaje i veći dio vrtova na Ratarnici, ispred i iza zgrade škole.
Prvotni koncept je francuskog, baroknog, geometrijskog stila u kojem je dominantna simetrija. Stil se očitava i u centralnoj osi koja nas vodi alejom divljih kestenova na koje se nastavljaju stupolike tuje do ulaznih vrata zgrade.
Prvotna zamisao majstora uglavnom nema pisanog traga osim nekih nejasnih crteža izrađenih olovkom i drvenim bojama. Iz toga vremena danas vrtom dominiraju javori, žalosne vrbe, tise, divlji kestenovi, magnolija i putokaz tuja prema zgradi škole.
Puno biljnog materijala, prema prvotnoj zamisli nedostaje.
Strogo određeni, linearno shvaćeni prostor francuskog stila tijekom vremena zamjenjuje se novim, prirodnim shvaćanjem vrtne umjetnosti, pejzažnim, parkovnim stilom. Kao protuteža francuskom stilu i ukusu, pejzažni vrt potpuno zamjenjuje francuski.
Preuređenje parka zabilježeno je 1933. godine prema nacrtima inž. Ćirila Jengića.
On je unio u park dosta svježih elemenata , posebno ukrasnog grmlja.
Na istočnoj strani zgrade bila je izgrađena sjenica promjera 4m, sa stolom u sredini i okružena drvenim klupama. Hladovinu je pravila biljka penjačica – glicinija (Wisteria sinensis).
Krajem 20. stoljeća u parku je bilo sedamdeset različitih vrsta i formi drveća i grmlja. Uglavnom su zastupljene kultivirane vrtlarske forme, a manje ih je autohtonih.
Uz spomenute dominantne solitere i skupine u parku nalazimo: pajasmine, žutike (Berberis sp.),srebrne smreke, bijeli i crni planinski bor, pačemprese, dunjarice, snježne lopte, forzicije, mahonije, kalikantus, vajgele i dr. Neke od spomenutih vrsta zadržale su se do danas.
Za vrijeme bombardiranja u domovinskom ratu uništen je vjetrobranski zastor starih smreka (uklonjene 1993. godine), a oštećena su i mnoga starija stabla jablanova, tuja i mnogih drugih biljaka.
DIO PARKA UZ GLAVNU PROMETNICU
Picea abies – obična smreka, Betula pendula – breza, Thuja occidentalis „Columna”, Forsythia europea – forzicija, Berberis thunbergi – žutika, Spirea x vanhoutei, Catalpa bignoides – katalpa, Salix x matsudana – kineska vrba (kovrčava), Carpinus betulus – grab, Aesculus hipocastanum – divlji kesten, Chamaecyparis lawsoniana – Lawsonov pačempres
PARK ISPRED ZGRADE ŠKOLE
Lepezasta površina ispred zgrade škole središnjom stazom podijeljena je na dva dijela, a kao cjelina omeđena je asfaltnom ulaznom cestom na zapadnom rubu. Središnju stazu prati drvored tuja koji pred zgradom škole završava pačempresima.
Stabla smreka, crnih borova, pačempresa i ariša su uklonjena jer su prvotno bila oštećena bombardiranjem u Domovinskom ratu, a zatim ih dodatno uništila jaka tuča 2021. godine, te su predstavljala opasnost za učenike i djelatnike.
Danas se na površini ispred zgrade škole nalaze slijedeće vrste:
Forsythia europea, Prunus laurocerassus, Berberis thunbergi, Tamarix tetandra, Spirea x vanhoutei, Calicanthus floridus, Philadelphus coronarius,Pyracantha coccinea, Laburnum vulgare i Ginkgo biloba.
PARK IZA ZGRADE NOVE ŠKOLE – četvrtasta površina omeđena asfaltnim cestama.
Na osnovi starih nacrta površinu je sredinom presijecala staza izrađena od cigle u smjeru sjever – jug , koja je povezivala gospodarske zgrade i Đački dom. Sa sjeverne strane uz stazu nalazi se zdenac. Površinu su ograđivali, u formi živice, grmovi suruščice i biserka.
Samostalnim uzgojem surušćice (Spiree vanhouttei) planiramo vratiti živicu kako bi se stvorila oblikovna cjelina parka i vratio barokni ugođaj.
Na spomenutoj površini danas se sl. stabla i grmovi:
Picea abies – obična smreka, Thuja occidentalis – zapadnoeuropska tuja, Chamaecyparis lawsoniana – Lawsonov pačempres, Acer pseudoplatanaus – gorski javor, Catalpa bignoides – katalpa,Spirea x vanhoutei – surušćica, Philadelphus coronarius – pajasmin, Weigela florida – vajgela, Chaenomeles japonica – japanska dunja, Cotoneaster salicifolia – dunjarica, Robinia pseudoaccacia – bagrem,Carpinus betulus – grab, Buddleia davidii – ljetni jorgovan
RAZMNOŽAVANJE I PRODAJA SADNICA
U sklopu vježbi iz različitih stručnih predmeta kao i na praktičnoj nastavi učenici vježbaju različite načine vegetativnog razmnožavanja ukrasnog drveća i grmlja. Uzgojene sadnice koristimo u daljnjem ozelenjavanju našeg parka a dio prodajemo preko Učeničke zadruge. Vježbamo slijedeće načine razmnožavanja:
- reznicama s „petom” , za crnogoricu, npr. tuje, pačempresi, Juniperusi
- vršne reznice (lovorvišnja, lavanda)
- zelene reznice (surušćica, ljetni jorgovon, dunjarica i druge vrste listopadnog grmlja)
SUDJELOVANJE U GRAĐANSKOJ AKCIJI „DANI KOLEKTIVNE SADNJE DRVEĆA“
Na incijativu prof. K. Džalto i A. Kelam učenici su od 2019. godine uključeni u akciju „Dani kolektivne sadnje drveća“ koja je poslije preimenovana u akciju naziva „Zasadi stablo, ne budi panj“. Cilj ove akcije je doprinijeli ozelenjivanju životne sredina i istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila.
2019. godine u akciji je posađeno 44 sadnice. Dio sadnica smo sami uzgojili, a dio je donacija Hrvatskih šuma, rasadnik Hajderovac. Posađene su sl. vrste i varijeteti: Quercus sp., Juglans regia, Cornus mas, Fagus sylvatica, Ficus carica, Prunus cerasus, Picea abies, Picea pungens „Glauca“, Picea pungens, Weigela sp. – vajgela, Cotoneaster sp., Buddleja davidii ,Spirea vanhouttei, Ligustrum ovalifolium , Hibiscus syriacus, Syringa vulgaris, Mahonia aquifolium, Thuja sp.
2020. godine posadnili smo grmlje iz samostalno uzgoja: vajgele, dunjarice, ljetni jorgovan, ligustrum, hibiskus, mahoniu i tuje.
2021. Sadnja drveća i grmlja – donacija Hrvatskih šuma (rasadnik „Hajderovac”): razlišite forme surušćice,tuje, bagrema, dojcije, ukrasne trešnja, crvenolisne bukve, šimšira, božikovine i kovrčave vrbe.
Tijekom 2022. i 2023. godine sadnja je provedena u manjem obimu zbog rekonstrukcije i nadogradnje škole. Posađene su sl. vrste: smreke, grab, kaki, nekoliko hrastova, dud, surušćice, kurika, ljetni jorgovan.
RAZLIČITE RADIONICE
U parku obilježavamo i Tjedan botaničkih vrtova kao i radionice vegetativnog razmnožavanja za osnovnoškolce, ali i učenike drugih, nepoljoprivrednih zanimanja u sklopu „Tjedna cjeloživotnog učenja“. Također radimo i determinaciju i označavanje biljnih vrsta.
U Tjednu botaničkih vrtova posjetili su nas montessory skupine dječjeg vrtića „Sveti Leopold Mandić“, a cilj radionica je edukacija mladih naraštaja te popularizacije botanike i botaničke tematike.
Autorica: Ana Kelam, dipl. inž.
